Na spomen dnevnika neki će frknuti nosom: “Ja da pišem dnevnik? Nema šanse.” No mislim da je glavni razlog zašto mnogo ljudi odbija ovu praksu taj što imaju ograničenu sliku o tome što je uopće dnevnik.
Postoje brojne vrste dnevnika, a njihova raznolikost omogućava gotovo svima da pronađu onaj tip koji odgovara njihovim interesima, ciljevima i životnom stilu. U ovom članku donosim 9 vrsta dnevnika – od klasičnih pisanih, do onih popraćenih slikama, ili ultra-brzih metoda za koje i najzauzetiji među nama mogu naći vremena.

1. Dnevnik svakodnevice
Kada kažemo “dnevnik” većina ljudi pomisli na ovu vrstu: narativ o događajima današnjeg dana ili od prethodnih nekoliko dana. Glavna prednost ove metode je prisjećanje na prošle događaje. Mnogi misle da njihova uobičajena svakodnevica nije dovoljno zanimljiva da bi je bilo vrijedno zabilježiti. No drugi su motivirani bilježiti događaje radi sebe, ili da bi ostavili uspomene svojim potomcima.
Najpoznatiji na svijetu je “Dnevnik Ane Frank” koji je zaokupio pažnju javnosti jer je osim svakodnevice jedne tinejđerke (što samo po sebi nikoga ne bi zanimalo) prikazao realnost holokausta. Oči djevojke pružile su jedinstvenu perspektivu iz sadašnjeg trenutka, za razliku od drugih osvrta na holokaust koji su učinjeni s vremenskim odmakom i znanjem kako priča završava.
Poseban interes u izdavaštvu javlja se za dnevnike poznatih ličnosti. Možda iz puke znatiželje o tome kako su živjeli i o čemu su razmišljali, a možda jer se nadamo da ćemo iz njih naučiti kako biti iznimni kao što su oni bili. (Najčešće naučimo da iznimne ljude muče iste brige kao i nas.)
2. Dnevnik putovanja
Ljudi često započinju dnevnike dok putuju kako bi sačuvali uspomene. Jedan tip dnevnika putovanja je brodski dnevnik koji su vodili kapetani na svojim ekspedicijama. Ovaj motiv se često pojavljuje u seriji Star Trek, kada kapetan ili kapetanica opisuju uvijek uzbudljive događaje dana.
Dnevnik putovanja fokusiran je na okolinu i zbivanja koja okružuju autor(ic)e, a manje na njihov osobni život i sličniji je putopisu. Ovakav tip dnevnika obično je uparen s fotografijama ili izrescima. (Vidi niže vizualni i foto dnevnik.)
3. Izbacivanje misli na papir
Izbacivanje misli (brain dumping) metoda je koju često koriste ljudi skloni osobnom razvoju i introspekciji. Popularna je metoda “jutarnje stranice” koju je osmislila spisateljica Julia Cameron. Cameron preporuča svakog jutra napisati 3 pune stranice misli koje nam padnu na pamet, bez cenzure i uređivanja.
Ova metoda pisanja pomaže nam da se oslobodimo opterećujućih misli i očistimo um kako bi se opustili i posvetili konstruktivnim mislima. Nije nužno pisati ovakav tip dnevnika baš svaki dan, no može biti od pomoći kada se osjećamo zabrinuto, ljuto, ili prolazimo kroz neku osobnu krizu.
Čak i ako seansa izbacivanja misli na papir započne s negativnim mislima, kroz proces pisanja događa se neki vid pročišćavanja pa na kraju možemo doći do korisnih uvida i pozitivnih misli koje nam pomažu da se nosimo s izazovima.
4. Ekspres-dnevnik
U knjigama strip-autorice Lynde Barry naišla sam na niz tehnika koje preporuča svojim studentima kako bi pronašli inspiraciju za vlastite priče. Ova je vrlo jednostavna i ne zahtijeva mnogo vremena. Barry preporuča sljedeći postupak koji se ponavlja svaki dan barem nekoliko tjedana:
- List papira razdijeli na 4 segmenta (gornja dva su veća od donjih).
- Na vrh papira napiši današnji datum.
- U gornji lijevi dio napiši “Što sam radila” i u 3 minute navedi 6–10 stvari koje si radila toga dana.
- U gornji desni dio napiši “Što sam vidjela” i u 3 minute navedi 6–10 stvari koje si vidjela toga dana.
- U donji lijevi dio napiši “Što sam čula” i u 30 sekundi zabilježi rečenicu koju si čula da je netko izgovorio.
- U donji desni dio napiši “Pitanje dana” i u 30 sekundi zabilježi pitanje koje ti se danas mota po glavi.
Svrha ove tehnike je otkriti da svačija svakodnevica može biti inspirativna, ako počnemo obraćati pažnju na svijet oko sebe. Rečenice koje čujemo uče nas kako stvarni ljudi razgovaraju. (Problem mnogih autor(ic)a je što izmišljaju usiljene dijaloge koji zvuče pametno, ali nitko tako ne razgovara.)
5. Vizualni dnevnik
Vizualni dnevnik kombinira slike i tekstove, najčešće se oslanjajući na tehniku kolaža. Stranice mogu izgledati izuzetno jednostavno, no mogu biti i bogate, slojevite i atraktivne. Ovisno o tome koliko je sadržaj stranica osoban, neki su ih skloni podijeliti na internetu, dok drugi svoje dnevnike čuvaju u privatnosti.

Sadržaj vizualnog dnevnika često je osobne prirode i više usmjeren na psihičko stanje autor(ic)a nego na prizore iz okoline, iako se mogu pojaviti i takvi motivi.
Bilješke mogu biti popraćene razglednicama, ulaznicama s događaja, etiketama, izrescima iz novina i časopisa, prešanim biljem, komadićima tekstila i slično. U detaljnom članku navela sam brojne savjete i tehnike zašto i kako voditi vizualni dnevnik.
6. Foto dnevnik
Foto dnevnici mogu biti albumi u koje autori(ce) lijepe svoje fotografije popraćene bilješkama, no u današnje vrijeme češće nastaju u digitalnim aplikacijama. Neki koriste društvene mreže kao svoj foto dnevnik, a postoje i brojne aplikacije za privatno čuvanje fotografija i bilješki.
Foto dnevnici posebno su popularni među novim roditeljima, koji žele sačuvati uspomene na odrastanje svojih mališana.
Vođenje foto dnevnika također nas može potaknuti da primjećujemo zanimljive detalje oko sebe na koje inače ne obraćamo pažnju.
7. Ilustrirani dnevnik
Ilustrirani dnevnik idealan je za one koji žele češće crtati, bilo zato da poboljšaju svoje vještine crtanja ili zato što ih crtanje opušta i povećava osjećaj svjesnosti u trenutku. Iako ovaj tip dnevnika zvuči kao da oduzima mnogo vremena, za jedan jednostavan crtež dnevno dovoljno je 10–15 minuta.
Crteži mogu nastati unutar doma, na putu prema poslu, tijekom pauze, ili tijekom izleta i putovanja. Zato je među ljudima koji vode ovakav tip dnevnika popularan “džepni set za crtanje” koji uvijek nosimo sa sobom.

Vrlo popularni motivi ilustriranih dnevnika su jutarnja šalica kave, članovi obitelji, kućni ljubimci te prizori iz sela ili grada. Mogu biti popraćeni kraćim ili duljim bilješkama.
8. Strip dnevnik
Ova podvrsta ilustriranih dnevnika predstavlja vinjete iz svakodnevice u nekoliko kadrova. Neki svoje strip-dnevnike dijele na blogu ili društvenim mrežama. Neki ih čak kasnije objavljuju u formi knjiga – memoara. Detalji iz života autor(ic)a su obično takvi da se gotovo svi čitatelji s njima mogu identificirati što ovu vrstu dnevnika čini vrlo popularnom, posebno ako su humoristični.

Format ovakvog stripa može biti jedna stranica, ili u slučaju digitalnog medija niz od 4 do 10 slika. (10 zato što je to maksimalni broj koji se može objaviti u jednom Instagram postu.)
Nekoliko primjera objavljenih strip dnevnika:
- Dustin Harbin
- Brittany Long Olsen
- Comic Journal by AJ
- Richard John Marcej
- Jane Porter koja nudi i nekoliko savjeta
9. Dnevnik zahvalnosti
Ovaj tip dnevnika posebno se preporuča ljudima koji žele razviti pozitivniji stav prema životu. Svakodnevno bilježenje stvari na kojima smo zahvalni postepeno nas uči da prepoznajemo razloge zbog kojih možemo biti zadovoljni unatoč teškim okolnostima.
Format dnevnika može biti nekoliko rečenica o 1–3 stvari na kojima smo toga dana zahvalni, ili popis od 10 stvari na kojima smo zahvalni (trudeći se da ne ponavljamo svaki dan isto).
Jesi li pronašla tip dnevnika za sebe?
Ovisno u kojoj smo životnoj fazi, možda nam način na koji smo ranije vodili dnevnik više ne odgovara pa je dobro povremeno isprobati neke druge tehnike.
Najbitnije je da dnevnik u potpunosti prilagodimo svojim potrebama. Bilježnica ili aplikacija, tekst ili slike, kratka ili dulja forma – odabir je tvoj.