samopouzdanje

Neću se ja upuštati u to, nisam ja za to… ne ide to meni… ma ja imam tri lijeve…  Jesu li te ili neke slične rečenice ikad prostrujale vašom glavom? Ako jesu ovo je tekst za vas koji će vas potaknuti da promijenite mišljenje i svjesno otvorite svoje prozore i vrata prema obzorima zvanim kreativnost.

Kreativnost je baš u svakome od nas. To je naša sposobnost da stvorimo nešto novo, nešto drukčije. Da razmišljamo izvan uobičajenih utabanih puteva. Ne postoji osoba koja je lišena kreativnosti – postoje samo osobe koje ili zauzdavaju (svjesno ili nesvjesno) svoju kreativnost, ili koje su kreativne, ali nisu toga svjesne. Ako ste jedna od tih, pokušajmo zajedno prodrmati značenje gore navedenih rečenica za vas.

Kreativni ste svaki dan

Kreativnost nije rezervirana samo za umjetnike ili ljude s tzv. kreativnim hobijima. To su samo asocijacije koje su se uvriježile u sveprihvaćenom shvaćanju kreativnosti. Kreativnost je tu u svakodnevnim, nazovimo ih čak i banalnim radnjama koje najčešće odrađujemo automatizmom i uopće nismo svjesni koliko je naš divergentni dio mozga ovdje u pogonu.

Jeste li danas odabrali svoju ili dječju odjevnu kombinaciju? Jeste? Kreativni ste. Jeste li u svojoj glavi organizirali najbolji i za vas najpraktičniji mogući hodogram današnjih obveza? Jeste? Kreativni ste. Jeste li pripravili neki obrok za sebe ili obitelj? Jeste? Kreativni ste. Jeste li izrekli kakvu duhovitu primjedbu? Jeste? Kreativni ste.

Sve ove aktivnosti koje naizgled izgledaju tako obično zahtijevaju od našeg mozga da razmišlja na način da stvara nešto novo, da kombinira, da rješava probleme, da bude inovativan. Čak i ako vaša jela neprestano pripravljate na isti način postojao je onaj prvi put kad ste iskombinirali to jelo. A ako je postojao prvi put vjerujte postojat će i drugi, i treći i tisućiti. Budući svakodnevno nesvjesno koristite svoju kreativnost, zamislite gdje bi vam tek bio kraj da se svjesno upustite u kreativno izražavanje u bilo kojoj sferi. Potrebno je samo osloboditi se okova. A vaši okovi se zovu “Ne mogu”.

Ne mogu ili ne želim?

“Ne mogu” je tako konačna i fatalna rečenica – isključuje mogućnost da stvari mogu biti drugačije. A mogu, jer svatko od nas je gospodar svojih postupaka. Kad kažete za nešto “Ja ne mogu to i to…” pokušajte tu istu rečenicu izgovoriti na način “Ja ne želim to i to…”. Kako vam to zvuči? Kako se osjećate kad izgovorite jednu rečenicu, a kako kad izgovorite drugu? Koja je razlika?

Izjava “Ne želim” u sebi nosi vašu moć, slobodu i snagu da birate – da birate između ostati pasivan tu gdje jeste ili se pokrenuti. Za svaku akciju je važna motivacija, no onda više nije pitanje da li vi nešto možete ili ne možete nego želite li to ili ne. Želite li se pokrenuti? Jer ako želite – vi to možete. Možete jer svi mi nosimo zrnce kreativnosti u nama. Što vas onda koči?

Zašto ostajemo pasivni?

Strah od neuspjeha, strah od pogrešaka, strah od novog i nepoznatog, strah od procjene (vlastite i tuđe), strah od izloženosti, visoka očekivanja, nepovjerenje u vlastite mogućnosti….ovo su samo neki od razloga zašto se svjesno ne pokrećemo u avanturu zvanu kreativnost.

Svatko od nas ima svoju specifičnu životnu priču koju su iskovali dijelom naše nasljeđe, dijelom naša obitelj, dijelom šira okolina. Svi su oni redom utjecali na naše današnje stavove, mišljenje, ponašanje, reakcije, uključujući i one vezane uz kreativnost. Npr. nije neobično da smo tijekom našeg odrastanja i sazrijevanja izravno i neizravno dobivali poruke od nama važnih osoba (roditelji, druge bliske osobe, odgajatelji i učitelji itd.) “nisi ti za to”, “ti to ne možeš”, “nećeš to napraviti kako treba”, “što će drugi reći”, “moraš biti najbolji inače se ne broji” itd.

Kroz protok vremena to više nisu bile samo rečenice koje su izgovarali drugi nego smo ih progutali kao svoje i one su postale umjetni, neautentični dio nas. U te rečenice mnogi i kao odrasle osobe vjeruju da su za njih istinite i doživljavaju ih kao svoje. Upravo te rečenice su naše najveće kočnice ne samo za kreativnost, nego i za svaku akciju i promjenu u našim životima.

Umjesto da vrlo vjerojatno neuspješno sami sebe na silu pokušate uvjeriti u neistinitost tih rečenica za početak će biti dovoljno da se zapitate:

“Što je najgore što se može dogoditi ako pokušam?”

Dajte si mašti na volju, razradite sve moguće scenarije (dok to radite iznimno ste kreativni, hehe). Zatim se zapitajte jesu li ti scenariji uistinu mogući u stvarnosti. Ako nisu, odlično – jedna prepreka za akciju manje.

Ukoliko jesu, jesu li uistinu tako strašni? Hoćete li preživjeti ako se i dogode? Tada izaberite vašu malu osobnu istinu – hoćete li i dalje govoriti “ne mogu” ili ćete reći: “ne želim zato što…” Onda je to isključivo vaš izbor kojeg možete u bilo kojem trenutku promijeniti i pokrenuti se!

Jedan, dva, tri… (po)kreni!

Kad onda kreće kreativna akcija? Onda kad se odlučite na nju. To ovisi o vama i samo o vama. A onda već i sama akcija pokretanja unosi promjenu u vaš život. Svaka promjena, nešto novo, nešto drugačije = kreativnost. Pa vi ste već samim time kreativni!

Ako vam je tako lakše ovisno o aktivnosti koju ste izabrali za izražavanje kreativnog dijela sebe uvijek se možete unaprijed pripremiti i isplanirati svoje vrijeme, mjesto i način na koji ćete se upustiti u kreativni čin (sam/a, kod kuće, u prirodi, u društvu člana obitelji ili prijatelja, u nekoj grupi, na tečaju ili radionici itd.), osigurati si pribor i slično, ili pak možete biti krajnje spontani i zaigrati se neplanirano sa nečime što vam prvo padne na pamet, što vam oči prvo ugledaju…

Kako god bilo, sjetite se da je svaki vaš izbor najbolji kojeg ste u tom trenutku mogli donijeti, a vaša kreacija najbolja koju ste u tom trenutku mogli stvoriti. Vaša nova kreacija može biti doslovce bilo što – od osvježenja dijela vašeg životnog prostora, do upisivanja tečaja suvremenog plesa. Granice postoje samo u vašoj glavi.

Ovo je tek početak; prvi korak koji je u svim sferama življenja uvijek najteži. Ne razmišljajte kako su možda neke vaše kreacije u prošlosti bile bolje ili kako idući put morate bolje. Osjetite sadašnji trenutak, osjećaje koji vam se bude dok stvarate nešto novo. I dozvolite si pritom biti ponosni na sebe iz svih mogućih razloga koje se možete sjetiti.

Nakon ovog cijelog procesa iza vas i realiziranog prvog svjesnog kreativnog čina da li se još uvijek pitate jeste li kreativni? Nadam se da sada i vi i ja znamo odgovor na to pitanje.

Mnogo ljudi sebe smatra nekreativnima. Osobno smatram takve misli zabludama najopasnije vrste, jer takve misli ograničavaju pojedinca. Osoba koja misli da nije kreativna neće se usuditi napraviti korake koji bi joj mogli značajno poboljšati život jer nema samopouzdanja u svoje kreativne sposobnosti.

Ako se smatraš nekreativnom osobom, nadam se da će te ovaj članak uvjeriti u suprotno.

Što je kreativnost?

Najjednostavnije rečeno, kreativnost je sposobnost pojedinca da stvori nešto novo i dosad neviđeno. Kreativnost se može izraziti kroz različite kanale. Iako najčešće kreativce zamišljamo kao umjetnike, to nije pravilo. Kreativne osobe nalazimo i u prirodnim, tehničkim i društvenim znanostima te svim poljima ljudske djelatnosti.

Više o tome napisala sam u uvodnom članku Što je kreativnost?

Ovo su neki od mitova u koje ljudi vjeruju, i koliko je to zapravo daleko od istine.

Mit #1: Neki ljudi jednostavno nisu kreativni

Svi ljudi su kreativni. U članku Što je kreativnost? podijelila sam istraživanje Dr. Georgea Landa koje je pokazalo da se sva djeca rađaju s iznimnim kreativnim načinom razmišljanja. Problem je u tome što neki od nas odluče koristiti kreativnost u svakodnevnom životu, a neki je odluče zatomiti.

Kažem “odluče” jer se zaista o radi o individualnoj odluci. Iako obrazovni sustav ne pogoduje razvoju kreativnosti u djece, moguće je othrvati se i ostati kreativan – potrebno je samo imati pravu motivaciju.

Mit #2: Za mene je kasno

Nikad nije kasno. Redovito nailazim na tekstove o osobama koje su u mirovini otkrile nove kreativne vještine te čak dogurale do statusa uglednih umjetnika. Jedna od najstarijih, Loongkoonan ima više od 100 godina, a slikanjem se bavi tek od svoje 95. godine.

Istina je da ljudi koji nikada nisu bili “cijepljeni” protiv kreativnosti i koji su zadržali svoje sposobnosti kroz cijeli život imaju određenu prednost zbog svog bogatog iskustva. No kreativne vještine nisu natjecanje. Samo zato što možda nećemo biti najbolji, ne znači da se ne isplati truditi.

Mit #3: Desno-mozgi ljudi su kreativniji

U popularnoj literaturi kreativnost se često povezuje sa desnom moždanom polutkom. Najčešće pronalazimo informacije da je lijeva moždana polutka zadužena za jezik i komunikaciju, računanje, logičke operacije, linearno razmišljanje te doživljaj vremena i prostora i sebe kao pojedinca. Desna polutka povezuje se uz divergentno razmišljanje (“izvan kutije”), inspiraciju, intuiciju, inovativnost te doživljaj beskonačnosti i povezanosti sa čitavim Univerzumom.

Većina ovih tvrdnji nije znanstveno dokazana te ne znamo je li istina da izrazito kreativni ljudi zaista više koriste desnu moždanu polutku. Dosadašnja istraživanja nisu našla podatke u prilog tome (a ona koja jesu, kasnije su opovrgnuta).

Mislim da to pitanje zapravo nije ni bitno. Kreativnost je najizraženija kod onih ljudi koji su u stanju koristiti svoje logičke sposobnosti u sprezi sa svojom maštom.

Mit #4: Nema smisla baviti se kreativnim vještinama ako od njih neću zarađivati

Kreativnost se često povezuje s određenim profesijama, ali to što ne planiramo postati profesionalna slikarica, glazbenica, dizajnerica ili spisateljica, ne znači da bavljenje time nema smisla. No jasno mi je odakle ovaj mit dolazi, jer sam i sama vjerovala u njega.

U današnjoj kulturi vrednuje se rad koji je vezan uz zaradu, ali aktivnosti koji nisu povezane sa zaradom smatraju se manje vrijednima. Djeca odrasla u obiteljima gdje se igra i slobodna kreativnost nije poticala, ili se čak sprečavala, imaju iskrivljenu percepciju o hobijima kao nečemu čime se bave dokoni i lijeni ljudi.

Stvaralaštvo ima pozitivno djelovanje na mentalno zdravlje, opušta od stresa te otvara mogućnosti osobnog razvoja u nekom potpuno novom pravcu.

No zanemarimo čak i to – bavljenje kreativnim hobijima je prije svega zabavno, i to je razlog zašto bi se njima trebali baviti. Zabava i igra je bitan dio ljudskog života i zanemarujemo ih na vlastitu štetu.

Mit #5: Kreativni ljudi su neuredni i neorganizirani

Kreativnost se često povezuje s “bojanjem izvan linija” i kršenjem pravila. Ovo je zapravo podvrsta mita “neki ljudi nisu kreativni”.

Točno je da je ponekad je potrebno malo prodrmati postojeće stanje stvari i zanemariti autoritete da bismo stvorili nešto inovativno. Ipak, to ne znači da kreativni ljudi nužno manje cijene red i organizaciju od onih koji se ne smatraju kreativnima. Među umjetnicima ima različitih ljudi: nekima je atelje u konstantnom kreativnom kaosu, dok drugi uvijek imaju uredan radni stol. Neki zaboravljaju na rokove i ne znaju s novcem, dok drugi pedantno vode računa o svemu uz pomoć Excel tablica i kalendara.

Ovakve predrasude ne koriste niti jednoj strani. Kreativci sami sebe ograničavaju jer misle da ne mogu steći nove radne navike koje bi im olakšale život, a oni koji su prirodno vrlo organizirani, pouzdani i uredni misle da kao takvi ne mogu biti kreativni.

Kreativnost, kao i ljepota, dolazi u velikom rasponu različitih varijanti.

Mit #6: Za kreativnost je potrebno puno vremena (kojeg ja nemam)

Postoje periodi života kada smo toliko prekrcani obavezama da se doslovno ničime drugime ne stižemo baviti: pokretanje nove tvrtke ili udruge, rođenje djeteta, selidba, organiziranje događaja… No svi ti periodi nekada završe i život se koliko-toliko vraća u nešto naizgled normalno.

Većina našeg života je zapravo “normalna”. Ako svaki dan u godini izgleda kao kriza, onda naš život treba neke temeljite promjene jer dulji periodi stresa mogu dovesti do “izgaranja” i bolesti.

Za neke kreativne tehnike ne treba puno vremena. Možemo iskoristiti vrijeme dok čekamo nekoga, dok se opuštamo navečer na kauču, dok pijemo jutarnju kavu te crtkati ili pisati tok misli u dnevnik. Problem je u tome što smo te male paketiće vremena potpuno ispunili zurenjem u mobitele. Ne stiže nam biti dosadno i uvjereni smo da nam je svaka sekunda vremena ispunjena aktivnostima, iako to možda nije potpuna istina.

Nezdrava veza s tehnologijom (s kojom se i sama borim) je jedan od najvećih protivnika kreativnosti danas.

Poznaješ li nekoga tko vjeruje u ove mitove?

Ako neka od tebi dragih osoba treba ovu informaciju – pošalji im ovaj članak!

“Kreativnost je zarazna – podijeli je.”

Eugene Raudsepp

Save

Save

Save

Save