Crtkanje (en. doodling) je jednostavna metoda vizualnog izražavanja koju ljudi najčešće koriste polu-svjesno, razmišljajući o drugoj temi ili pak slušajući nečije izlaganje, gledajući TV itd. Crtkarije (en. doodles) zato često susrećemo na stranicama školskih bilježnica i udžbenika, u rokovnicima, na stražnjim stranama računa i ostalim mjestima koja nisu namijenjena za crtanje.
Crtkanje je lagano i dostupno svima, bez obzira na iskustvo i talent. U ovom članku pojasnit ću po čemu je crtkanje drugačije od ostalih vizualnih umjetnosti, koje su njegove prednosti i pokazati nekoliko osnovnih i naprednih tehnika.
Po čemu se crtkanje razlikuje od crtanja i skiciranja?
Crtanje je široki pojam koji obuhvaća sve likovne tehnike koje ostavljaju trag na papiru suhim medijem (grafit, ugljen, kreda, bojice, suhi pastel), kao i razne tinte koje se nanose crtaćim instrumentima (tuš i pero, nalivpera, kemijske olovke, flomasteri, markeri). Crtanje može biti realistično, apstraktno ili ekspresivno, a likovna djela koja tako nastaju mogu biti izložena u galerijama. Crtanje se također može koristiti u službi grafičkog dizajna.
Skiciranje je metoda crtanja gdje brzim potezima na papiru prikazujemo neki motiv. Skice se same po sebi ne smatraju završenim umjetničkim djelom, već početnom fazom koja može biti dovršena na istom listu papira, na drugom papiru ili u nekom drugom mediju. Bilo koja od crtaćih tehnika može se koristiti i za skiciranje, iako se najčešće koriste tehnike koje je lako brisati (kao grafit i ugljen).
Za razliku od crtanja i skiciranja, crtkanje:
- nije namijenjeno izlaganju i prikazivanju
- ne mora prikazivati nikakav motiv
- ne mora imati svrhu, koncept ili priču
- ne mora izgledati “dobro”
- ne mora koristiti materijale namijenjene crtanju
Ako se crtanje i skiciranje koriste u neku svrhu, bitno je kako izgleda krajnji rezultat. Kod crtkanja nije bitan rezultat, već proces. Crtkati možemo u pijesku, šljunku ili po ploči, znajući da će se naša crtkarija ubrzo izbrisati.
Zašto crtkati?
Postoji mnogo razloga za crtkanje, čak i za one koje se ne smatraju umjetnicama.
Suzbijanje dosade
Zbog pametnih telefona i dostupnosti mobilnog interneta, danas ljudima više nema kada biti dosadno. U redovima, čekaonicama i javnom prijevozu većina odmah poseže za telefonom da prikrati vrijeme (osim onih rijetkih koji čitaju knjige).
Sve manje ljudi koristi crtkanje u trenucima kada nam je dosadno, no postoje situacije kada je korištenje telefona nepristojno. Ako sjedite u prvom redu na predavanju, nije prikladno tipkati po mobitelu dok vas predavač(ica) može vidjeti. Isto vrijedi i za sastanke na kojima se od svih prisutnih očekuje pažnja i poštovanje prema onima koji izlažu.
Neki crtkanje smatraju nepristojnim, no istraživanja su pokazala da oni koji crtkaju zapravo upamte više informacija nego oni koji to ne rade. Ako vas netko prozove da ne pratite jer ste crtkali, slobodno im citirajte ovo istraživanje.
Opuštanje od stresa
Više istraživanja pokazalo je da crtkanje i bojanje snižavaju intenzitet negativnih emocija, zato i ne čudi trend “anti-stres bojanki” koje su se u posljednjih nekoliko godina pojavile na tržištu. Osim toga, svakodnevna kreativna aktivnost ima još izraženiji pozitivan utjecaj (izvor).
Kako to iskoristiti? Predlažem da posvetite običnu bilježnicu praznih stranica crtkanju ili vođenju vizualnog dnevnika i crtkate svaki dan barem 5-10 minuta, npr. dok pijete jutarnju kavu prije posla, ili navečer dok se opuštate pred TV-om.
Bolje učenje i pamćenje
Bilo da učimo strani jezik, neki školski predmet ili savladavamo novu vještinu koja nam je korisna u poslu, crtkanje nam može poslužiti da bolje upamtimo informacije (izvor).
Metoda crtkanja koja se koristi za učenje i spremanje informacija zove se vizualno bilježenje (en. visual notetaking, sketchnotes).
Vizualno bilježenje je malo kompliciranije od običnog crtkaranja pošto je potrebno bolje planirati gdje smjestiti crtkarije na papir kako bi cjelina imala smisla, te naučiti neke simbole kako bi proces bilježenja bio što brži. Tehnike vizualnog bilježenja možete naučiti na stranici Brain Doodles i Verbal To Visual YouTube kanalu. (Još resursa možete naći na ovoj stranici.)
Budnost i kontemplacija
Budnost (en. mindfulness) ili potpuna svjesnost je stanje uma u kojem smo apsolutno posvećeni aktivnosti koju obavljamo, svjesni svojeg tijela i njegovih pokreta, i pritom ne dozvoljavamo da nam um vrluda. To je stanje izuzetno teško postići i zadržati dulje vrijeme, pošto je naš “majmunski um” navikao skakati s teme na temu i vraćati se brigama koje nas opterećuju.
Stanje potpune svjesnosti može se vježbati kroz svakodnevne aktivnosti: šetnju, kuhanje i čišćenje, vožnju, itd. Tijekom ovih aktivnosti pažnju posvećujemo objektima koji nas okružuju, kao i osjetima, posebno zvukovima i dodirima. Također možemo posvetiti pažnju određenim dijelovima našeg tijela koji najviše sudjeluju u aktivnosti.
Potpuno svjesno crtkanje znači da smo više usmjereni na pojedine poteze olovkom i rukom, nego na to kako će gotova slika izgledati. Crtež je u ovoj situaciji metoda postizanja stanja potpune budnosti i trening uma, a ne stvaranje umjetničkog djela. Bilo da crtkarija na kraju izgleda lijepo ili ružno, njena je misija ispunjena.
Vježbanje motorike
Jedan od izazova koji crtači-početnici imaju je da ih ruka “ne sluša”: ravne linije ispadaju krivudave, a krugovi više liče jajima. Prije pokušavanja crtanja zahtjevnih motiva, predlažem da neko vrijeme posvetite ponavljanju jednostavnih oblika.
Ovo je proces koji se javlja kad god počnemo koristiti neki novi crtaći alat, npr. kist sa dugom drškom ili tablet za digitalno crtanje. Postoji određeni period prilagodbe na taj alat, a ubrzati ga možemo samo upornom vježbom.
Pronalazak rješenja za probleme
U članku Vizualni alati za inspiraciju, motivaciju i rješavanje problema opisala sam različite tehnike, među kojima i crtkanje.
Brzo skiciranje elemenata našeg problema daje nam novu perspektivu na problem. Naša crtkarija ne mora biti realistična ni precizna, ali treba sadržavati sve bitne elemente. Promatranjem svih ovih elemenata zasebno, kao i njihovih veza, možemo uvidjeti gdje je problem nastao, ili gdje leži njegovo rješenje.
Elementi problema mogu biti:
- Svi ljudi uključeni u situaciju i veze među njima
- Dijelovi objekta koji se tiče našeg problema (npr. tlocrt stana ili ureda i namještaj u njemu)
- Koraci u procesu
Osim ovog strukturiranog pristupa, možemo se i samo prepustiti toku misli i dozvoliti da nam podsvjest da ideju o mogućim rješenjima problema kroz naše polu-svjesne crtkarije.
Osnovne tehnike crtkanja
Za crtkanje vam trebaju samo dvije stvari: prazan papir i olovka (obična ili kemijska). Iako ja koristim specijalne bilježnice za crtanje (sketchbook) koje mogu biti jeftine ili skupe, kao podloga vam može poslužiti doslovno bilo kakav papir:
- Post-it blokovi
- A4 listovi papira iskorišteni s jedne strane
- Stari časopisi
- Ostaci ukrasnog papira za zamatanje
- Unutarnje korice rokovnika
- Pak-papir
- Kartonske kutije
- Koverte, računi, uplatnice, parkirne potvrde…
Po nepremazanom papiru može se crtati bilo kakvim olovkama, a za sjajne i plastificirane papire i kartone potrebni su vodootporni markeri koji pišu po svim glatkim podlogama.
Točka, crta, krivulja
Najteže je početi crtež. Odakle krenuti?
Za početak, pogledajmo kakve elemente crtkarija može sadržavati. Naravno, ovo nisu svi elementi koji postoje, ali za početak će nam poslužiti.
Osnovni elementi crtkarija
Koristeći ove elemente, možemo kreirati bezbroj kombinacija:
Kod crtkarija nije bitna kompozicija ili logička povezanost elemenata pa je svejedno na kojem dijelu papira počinjemo crtkati. Ja obično krećem od središta papira ili iz ugla i popunjavam papir nasumičnim redoslijedom. Neki vole raditi metodički pa papir ispunjavaju od vrha prema dnu.
Ako nemate inspiracije što biste crtkali, najlakše je početi s jednim od osnovnih elemenata. To može biti slučajna krivudava linija, krug ili spirala posred papira, a onda nastavljamo oko tog elementa nizati druge elemente. U samo nekoliko koraka dobili smo kompleksan, originalan crtež.
Možemo za početak opcrtati konturu nekog predmeta (npr. šalicu, kutijicu za nakit ili svoj dlan) i taj motiv ispuniti raznim elementima. Oni nešto vještiji u crtanju mogu nacrtati konturu ljudskog lica ili životinje i nastaviti crtkati oko tog motiva.
“Doodle Hands” (izvor)
Crtkanje po časopisima rješava problem “straha od prazne stranice” pošto motiv već postoji, samo ga je potrebno ukrasiti. Fotografijama ljudi možemo dodati šminku, tetovaže, nakit, uzorke na odjeći, gusarske poveze, brkove…
Crtkarije nose naš originalan “potpis”
Svatko od nas naginje prema određenim motivima i elementima. Moj osobni stil sadrži puno vijugica, spirala, listova i drugih organskih elemenata, a čest motiv mi je i ljudska anatomija. Moj partner najviše crtka futurističke motive kao što su mehanizmi, neboderi i letjelice, s puno oštrih linija. Netko crtka opreznim, tankim potezima, a neko debelim, sigurnim. Netko voli crno-bijelo, a netko voli mnoštvo boja. Svaki je pristup crtkanju ispravan i svi u taj proces unosimo svoje afinitete.
U početku, ako smo pod utjecajem svojih omiljenih umjetnika koje budno pratimo na društvenim mrežama, možda naše crtkarije pomalo nalikuju njihovima, ali s vremenom svi razvijemo svoj osobni stil.
Jedino pravilo: crtkarije se ne brišu.
Vizualni umjetnici su često ovisni o brisanju i popravljanju crteža, jer nam je važno kako će izgledati konačan rezultat. Crtkarija ne mora biti lijepa i točna, dapače – ovo je jedan od rijetkih trenutaka kada si umjetnici mogu dozvoliti da se zabavljaju bez brige o rezultatima.
Zbog toga preporučam da ne držite gumicu u blizini dok crtkate, ili da crtate flomasterom ili kemijskom olovkom. Crtkanje bez prepravljanja crteža je istovremeno izazovno i oslobađajuće.
Napredne tehnike crtkanja
Ako vam je obično crtkanje po bijelom papiru dosadilo, evo nekoliko prijedloga kako ga možete učiniti zanimljivijim sa novim materijalima.
Crtanje bijelom bojom po tamnoj podlozi
Za ovu tehniku treba vam bilo kakva neprozirna bijela pisaljka kao što je bijela bojica, kreda, suhi pastel, gel-kemijska, bijeli tuš ili marker. Bojice, krede i pastel bolje će se vidjeti na specijalnom papiru za crtanje kakvog ima u školskim mapama, ili na fotokopirnom papiru u boji (obično dolazi u jarkim bojama). Bijele bojice obično se nalaze u većim setovima (24 ili više), ali mogu se kupiti i pojedinačno u trgovinama s umjetničkim priborom.
Bijeli markeri i gel-kemijske mogu se koristiti na raznim papirima. Može ih se kupiti u svim bolje opremljenim papirnicama.
Osim bijele, interesantne su i gel-kemijske i markeri u metalik bojama (srebrna, zlatna, brončana), sa glitter efektom ili fluorescentne boje.
Crtkanje po obojenoj podlozi
Ova tehnika zahtijeva malo više pripreme, jer je potrebno najprije obojiti papir vodenim bojama ili tušem u boji i pustiti da se potpuno osuši prije crtkanja markerom, kemijskom ili bojicama.
Podlogu je moguće pripremiti i s akrilnim bojama, ali u tom slučaju neke pisaljke neće po toj površini raditi jer je akril u osnovi plastika. Temperu ne preporučam kao podlogu pošto može oštetiti kemijske olovke i markere.
Ova tehnika mi je jako draga jer uz vrlo malo truda možemo dobiti interesantan rezultat, a slučajno obojena podloga može poslužiti kao inspiracija za motive.
Bojenje crtkarija
Nakon što ispunite papir linijskim crtežima, možete ih obojiti bojicama, markerima, ili vodenim bojama. S vodenim bojama treba pripaziti na to da crtkarate vodootpornim markerom, inače će se crtež u dodiru s vodom pretvoriti u crnu mrlju!
Kome treba antistres bojanka kad možete sami nacrtati svoju?
Slojevito crtkanje s voštanim pastelama i vodenim bojama
Voštane pastele kakve smo koristili u osnovnoj školi imaju jedno vrlo zanimljivo svojstvo: štite papir od vodenih boja i tinte. To znači da ako svijetlom ili bijelom pastelom nacrtamo motiv i prijeđemo preko njega vodenim bojama, iscrtani dio će ostati u originalnoj boji. (Neke uljane pastele također tako djeluju, ali iz mog iskustva rezultati nisu tako dobri.)
Slojevito crtkanje ne mora završiti ovdje: u gornjem primjeru sam preko početnih slojeva pastele i vodenih boja nanijela pruge crnim tušem, i onda preko njih crtkala srebrnim markerom.
Negativna strana je što je s pastelama teško nacrtati fine detalje i vrh se brzo troši, pa je ova tehnika bolja za rad na većim papirima, ili za deblje poteze.
Crtkanje po platnu
Ova je tehnika slična crtkanju po obojenom papiru. Za podlogu se koriste akrilne boje, a za crtkarije vodootporni markeri i tzv. “paint” markeri – neprozirni markeri koji dolaze u velikom rasponu boja. Crtkarije je isto tako moguće izvesti akrilnim bojama uz pomoć tankog kista.
Crtkanje po predmetima
Prednost vodootpornih i neprozirnih markera je što se njima može crtati po svim glatkim površinama. Postoje i specijalni markeri za crtanje po keramici ili po tekstilu, koji su otporni na pranje.
Evo nekih ideja što sve možete ukrasiti crtkarijama:
- Kartonske, metalne i plastične kutije
- Korice bilježnica i rokovnika
- Pernice, kozmetičke torbice i novčanike
- Fascikle i registratore
- Maske za mobitel
- Sjenila za lampe
- Posude za biljke
- Okvire slika i ogledala
- Poštanski sandučić
- Staklenke
- Podmetače
- Kamenčiće
- Školjke
- Staru odjeću i cipele
Crtkati se može i po starim CD-ima, pa ih upotrijebiti za ukrašavanje drugih predmeta. Crtkarije na papiru mogu se plastificirati pa upotrijebiti kao oznake za knjige.
Umjetnica Alisa Burke svojim je crtkarijama ukrasila vrata stare perilice suđa:
Ako imate neki stari komad namještaja kojeg vam nije žao “uništiti”, zašto mu ne bi udahnuli novi život uz pomoć malo markera i boje?
Nadam se da je ovaj članak pružio dovoljno informacija za početak i da jedva čekate početi crtkati.
Ako vam treba još inspiracije, preporučam TED govor Sunny Brown, u kojem ova autorica knjige “The Doodling Revolution” kaže:
“Crtkanje je nevjerojatno moćan alat, kojeg trebamo ponovno naučiti koristiti.”