Mnogo ljudi sebe smatra nekreativnima. Osobno smatram takve misli zabludama najopasnije vrste, jer takve misli ograničavaju pojedinca. Osoba koja misli da nije kreativna neće se usuditi napraviti korake koji bi joj mogli značajno poboljšati život jer nema samopouzdanja u svoje kreativne sposobnosti.
Ako se smatraš nekreativnom osobom, nadam se da će te ovaj članak uvjeriti u suprotno.
Što je kreativnost?
Najjednostavnije rečeno, kreativnost je sposobnost pojedinca da stvori nešto novo i dosad neviđeno. Kreativnost se može izraziti kroz različite kanale. Iako najčešće kreativce zamišljamo kao umjetnike, to nije pravilo. Kreativne osobe nalazimo i u prirodnim, tehničkim i društvenim znanostima te svim poljima ljudske djelatnosti.
Više o tome napisala sam u uvodnom članku Što je kreativnost?
Ovo su neki od mitova u koje ljudi vjeruju, i koliko je to zapravo daleko od istine.
Mit #1: Neki ljudi jednostavno nisu kreativni
Svi ljudi su kreativni. U članku Što je kreativnost? podijelila sam istraživanje Dr. Georgea Landa koje je pokazalo da se sva djeca rađaju s iznimnim kreativnim načinom razmišljanja. Problem je u tome što neki od nas odluče koristiti kreativnost u svakodnevnom životu, a neki je odluče zatomiti.
Kažem “odluče” jer se zaista o radi o individualnoj odluci. Iako obrazovni sustav ne pogoduje razvoju kreativnosti u djece, moguće je othrvati se i ostati kreativan – potrebno je samo imati pravu motivaciju.
Mit #2: Za mene je kasno
Nikad nije kasno. Redovito nailazim na tekstove o osobama koje su u mirovini otkrile nove kreativne vještine te čak dogurale do statusa uglednih umjetnika. Jedna od najstarijih, Loongkoonan ima više od 100 godina, a slikanjem se bavi tek od svoje 95. godine.
Istina je da ljudi koji nikada nisu bili “cijepljeni” protiv kreativnosti i koji su zadržali svoje sposobnosti kroz cijeli život imaju određenu prednost zbog svog bogatog iskustva. No kreativne vještine nisu natjecanje. Samo zato što možda nećemo biti najbolji, ne znači da se ne isplati truditi.
Mit #3: Desno-mozgi ljudi su kreativniji
U popularnoj literaturi kreativnost se često povezuje sa desnom moždanom polutkom. Najčešće pronalazimo informacije da je lijeva moždana polutka zadužena za jezik i komunikaciju, računanje, logičke operacije, linearno razmišljanje te doživljaj vremena i prostora i sebe kao pojedinca. Desna polutka povezuje se uz divergentno razmišljanje (“izvan kutije”), inspiraciju, intuiciju, inovativnost te doživljaj beskonačnosti i povezanosti sa čitavim Univerzumom.
Istraživanje na više od 1000 pojedinaca iz 2013. ovo je nedvosmisleno opovrgnulo.
Ne vidimo uzorke gdje je cijela mreža lijevog mozga više povezana ili da je cijela mreža desnog mozga više povezana u nekim ljudima. Može biti da tipovi osobnosti nemaju nikakve veze s time da je jedna polutka aktivnija, snažnija ili bolje povezana.
Izvor ovog mita je istraživanje koje je u 60-ima proveo Roger Sperry na epileptičnim pacijentima kojima je kirurški prerezan corpus callosum, tkivo koje povezuje obje polutke. Ovo je dovelo do otkrića da se neke moždane funkcije pretežno nalaze u lijevoj ili desnoj polutki. Ta je informacija pogrešno interpretirana u teoriju dominantne lijeve ili desne moždane polutke kod zdravih ljudi, a ni 60 godina kasnije još uvijek se tog mita nismo uspjeli riješiti.
Netko će radije vjerovati knjigama za samopomoć nego znanosti, nije važno. Ja samo ću staknuti sljedeće: Kreativnost je najizraženija kod onih ljudi koji su u stanju koristiti svoje logičke sposobnosti u sprezi sa svojom maštom.
Mit #4: Nema smisla baviti se kreativnim vještinama ako od njih neću zarađivati
Kreativnost se često povezuje s određenim profesijama, ali to što ne planiramo postati profesionalna slikarica, glazbenica, dizajnerica ili spisateljica, ne znači da bavljenje time nema smisla. No jasno mi je odakle ovaj mit dolazi, jer sam i sama vjerovala u njega.
U današnjoj kulturi vrednuje se rad koji je vezan uz zaradu, ali aktivnosti koji nisu povezane sa zaradom smatraju se manje vrijednima. Djeca odrasla u obiteljima gdje se igra i slobodna kreativnost nije poticala, ili se čak sprečavala, imaju iskrivljenu percepciju o hobijima kao nečemu čime se bave dokoni i lijeni ljudi.
Stvaralaštvo ima pozitivno djelovanje na mentalno zdravlje, opušta od stresa te otvara mogućnosti osobnog razvoja u nekom potpuno novom pravcu.
No zanemarimo čak i to – bavljenje kreativnim hobijima je prije svega zabavno, i to je razlog zašto bi se njima trebali baviti. Zabava i igra je bitan dio ljudskog života i zanemarujemo ih na vlastitu štetu.
Mit #5: Kreativni ljudi su neuredni i neorganizirani
Kreativnost se često povezuje s “bojanjem izvan linija” i kršenjem pravila. Ovo je zapravo podvrsta mita “neki ljudi nisu kreativni”.
Točno je da je ponekad je potrebno malo prodrmati postojeće stanje stvari i zanemariti autoritete da bismo stvorili nešto inovativno. Ipak, to ne znači da kreativni ljudi nužno manje cijene red i organizaciju od onih koji se ne smatraju kreativnima. Među umjetnicima ima različitih ljudi: nekima je atelje u konstantnom kreativnom kaosu, dok drugi uvijek imaju uredan radni stol. Neki zaboravljaju na rokove i ne znaju s novcem, dok drugi pedantno vode računa o svemu uz pomoć Excel tablica i kalendara.
Ovakve predrasude ne koriste niti jednoj strani. Kreativci sami sebe ograničavaju jer misle da ne mogu steći nove radne navike koje bi im olakšale život, a oni koji su prirodno vrlo organizirani, pouzdani i uredni misle da kao takvi ne mogu biti kreativni.
Kreativnost, kao i ljepota, dolazi u velikom rasponu različitih varijanti.
Mit #6: Za kreativnost je potrebno puno vremena (kojeg ja nemam)
Postoje periodi života kada smo toliko prekrcani obavezama da se doslovno ničime drugime ne stižemo baviti: pokretanje nove tvrtke ili udruge, rođenje djeteta, selidba, organiziranje događaja… No svi ti periodi nekada završe i život se koliko-toliko vraća u nešto naizgled normalno.
Većina našeg života je zapravo “normalna”. Ako svaki dan u godini izgleda kao kriza, onda naš život treba neke temeljite promjene jer dulji periodi stresa mogu dovesti do “izgaranja” i bolesti.
Za neke kreativne tehnike ne treba puno vremena. Možemo iskoristiti vrijeme dok čekamo nekoga, dok se opuštamo navečer na kauču, dok pijemo jutarnju kavu te crtkati ili pisati tok misli u dnevnik. Problem je u tome što smo te male paketiće vremena potpuno ispunili zurenjem u mobitele. Ne stiže nam biti dosadno i uvjereni smo da nam je svaka sekunda vremena ispunjena aktivnostima, iako to možda nije potpuna istina.
Nezdrava veza s tehnologijom (s kojom se i sama borim) je jedan od najvećih protivnika kreativnosti danas.
Poznaješ li nekoga tko vjeruje u ove mitove?
Ako neka od tebi dragih osoba treba ovu informaciju – pošalji im ovaj članak!
“Kreativnost je zarazna – podijeli je.”
Eugene Raudsepp
