U članku Kako nastaju kreativne ideje? pisala sam o kreativnom procesu, kako i kada ideje nastaju te kako ih potaknuti. No mnogi kreativci i kreativke imaju više ideja nego što bi ih ikad stigli realizirati. To je istovremeno i blagoslov i prokletstvo.
Čini se kao da baš kada počneš raditi na jednoj od tih ideja, pojave se nove. Kao da poduzimanje akcije još više “otvara slavinu” i moraš se boriti zadržati glavu iznad poplave ideja.
Ne znam kako bi se to moglo spriječiti (i ne vjerujem da je to potrebno), većem osjećaju kontrole nad idejama koje nas opsjedaju doprinosi njihova bolja organizacija. Bogatstvom ideja treba znati upravljati, a ovo su moji prijedlozi kako to možeš učiniti.
1. Odmah zapiši svoje ideje
Čim ti se ideja pojavi u glavi, odmah je zabilježi ili skiciraj.
Kada ideju staviš na papir, tvoj je mozak smatra “obavljenom”, tako da nećeš imati osjećaj da nešto moraš učiniti. Moći ćeš se u miru fokusirati na projekt na kojem trenutno radiš bez da ti brojne druge ideje odvlače pažnju.
Drugi bitan razlog za bilježenje ideja je da ih ne zaboraviš.
Naše pamćenje nije savršeno. Možda se još sjećaš telefonskog broja svog prvog ozbiljnog dečka ili djevojke, dok je ona genijalna ideja od sinoć već isparila.
Zapiši sve što ti padne na pamet što ima i najmanji potencijal. Ne mora biti izvrna ideja, ne mora biti nužno ni dobra ideja. Ideje rastu, razvijaju se i spajaju s drugim idejama, no treba im za to dati vremena.
Danas je to vrlo lako pošto svi imaju mobitel. Možeš koristiti aplikacije za bilješke ili snimanje zvuka. Ako si vizualna umjetnica, preporučam da za bilježenje inspiracije koristiš svoj vizualni dnevnik.
2. Pohrani ideje na jednom mjestu
Ja svoje ideje zapisujem u različitim oblicima: od skica i bilješki na papiru, Google Drive dokumenata, fotografija, do audio zapisa. Malo je kaotično, ali sam pronašla način da gotovo sve sačuvam na mjestu gdje ću kasnije lako pronaći.
Tvoja baza ideja može biti bilježnica, fascikl, mapa na računalu, aplikacija koja sprema podatke u oblaku… Ovisi kakve alate najviše voliš koristiti.
Ako sve ideje čuvaš na jednom mjestu, znat ćeš gdje ih pronaći kada ti zatrebaju.
Važno je imati sustav koji bilježi sve formate koje redovito koristiš. Također je važno da tvoj sustav bude:
- Jednostavan za korištenje (inače ga nećeš koristiti)
- Dostupan i kad nisi kod kuće ili u uredu
- Siguran i pouzdan
Ovo zadnje je na tebi. Ako koristiš tradicionalne bilješke, možeš ih fotografirati ili skenirati tako da imaš digitalnu kopiju. Ako spremaš sve u oblak, preporučam da svako toliko (ja to radim otprilike jednom mjesečno) spremiš sve na vlastito računalo i na dodatni vanjski disk. Ako spremaš sve na vlastiti uređaj, dobro je najbitnije stvari spremati i u oblak te na vanjski disk za slučaj kvara.
Postoje brojni servisi u oblaku koji se stalno nadograđuju, tako da neću navoditi detalje o njima, samo ću navesti neke popularne opcije u trenutku pisanja ovog članka.
- Google Drive
- Google Keep
- Evernote
- Dropbox Paper
- Notion
- Notejoy
- Microsoft OneNote (za korisnike Office365)
Ja koristim Google Drive jer u besplatnom paketu nudi najveću količinu prostora i podržava različite formate tekstualnih, slikovnih, audio i video datoteka. Za skiciranje koristim svoj vizualni dnevnik (sketchbook), a najbitnije ideje skeniram ili fotografiram da ih mogu pohraniti na računalu i u oblaku.
Prouči različite aplikacije i prosudi sama koje su ti značajke najbitnije.
3. Smisleno organiziraj ideje
Kada se odlučiš to koji ćeš sustav koristiti, treba ga pripremiti. Ovaj korak je gnjavaža, no nakon što to jednom učiniš, dalje je sve lakše.
Svaki elektronički sustav ima neki način organizacije datoteka, kao što su mape (folders), oznake (tags). Neke aplikacije koriste vlastite nazive kao što su book, binder, category i slično. (Google Drive ima mape, a Google Keep ima oznake.) Razlika između mapa i oznaka je što jedna datoteka ne može biti u više mapa istovremeno, ali može imati više oznaka. U nekim aplikacijama mape imaju samo jedan nivo, a u nekima mogu biti ugniježđene u više nivoa.
Evo primjera kako sam organizirala svoje ideje u mape:
“Z_ trash” je mapa u koju premještam sve stvari za koje smatram da su blesave i beskorisne, ali ne želim ih brisati jer bi možda jednog dana mogle dovesti do nečeg korisnog.
Unutar svake mape nalaze se dokumenti s idejama koji sadrže naslov i kratki opis.
Ako ideja preraste u projekt kao na primjer knjiga, strip, serija slika ili edukativna radionica, za nju kreiram mapu. U tu mapu trpam materijale poput tekstualnih dokumenata, skica, referenci, bilješki na papiru ili audio zapisa.
Prije nego sam organizirala svoje ideje, bile su raspršene po različitim bilježnicama, registratorima, na računalu, na telefonu… vladao je potpuni nered i to se prenosilo i na moju psihu. Sada kada je sve organizirano, osjećam se puno bolje.
Organiziranje ideja u fizičkom prostoju je moguće.
Do izuma računala ovisili smo o fizičkim organizatorima, a neki kreativci i dalje preferiraju ovaj način umjesto digitalizacije. Neki od načina kako se ideje mogu organizirati u fizičkom prostoru su:
- Ladice i kartotečni ormari (po uzoru na old school birokraciju)
- Police s oznakama (kao u knjižnici)
- Registratori s plastičnim futrolama
- Bilježnice po uzoru na bullet journal
Naljepnice, post-it papirići i ljepljive oznake za stranice u različitim bojama mogu poslužiti kao oznake kategorija.
Sustav koji sam opisala je samo za upravljanje idejama i ne treba ga brkati s upravljanjem projektima.
Ovo je moje spremište ideja. Kada odaberem ideju koju ću pretvoriti u projekt, tada koristim sustav za upravljanje projektima. U mom slučaju to je Trello, čija sam zadovoljna korisnica već godinama. (Aplikacije slične Trellu su Asana, Notion, Teamwork i brojne druge.) Razlog zašto volim Trello je što ga je lako povezati s mojim postojećim Google Drive datotekama i jednostavan je za korištenje.
Kod odabira rješenja za upravljanje idejama i projektima treba voditi računa o mogu li se različite aplikacije povezati, ili možda neka od aplikacija za bilježenje ideja ima mogućnosti koje olakšavaju upravljanje projektima pa zasebno rješenje nije potrebno.
4. Redovito pregledavaj svoje spremište ideja
Nema smisla prikupljati sve te podatke da bi ih nakon toga potpuno zanemarila. Preporučam da u redovitim periodima (mjesečno ili tromjesečno) zakažeš termin za pregledavanje ideja.
Pokušaj izdvojiti oko sat vremena i otvori svoje spremište ideja, bilo da se nalazi na računalu, na internetu, ili u nekom fizičkom obliku.
- Prolistaj popis svih dokumenata ili sve stranice. Ako ti nešto privuče pozornost, prouči to malo detaljnije.
- Označi ideje koje ti se u ovom trenutku čine posebno interesantne “zvjezdicom” ili nekom drugom oznakom po kojoj ćeš ih kasnije lako pronaći.
- Razmisli mogu li se neke od ideja kom kombinirati u jednom projektu i na taj način uštedjeti vrijeme i resurse, istodobno ostvarujući više ciljeva.
- Padaju li ti na pamet načini kako bi se neka od ideja mogla unaprijediti ili razviti u neki drugi oblik? Zabilježi to u dokumentu ili na stranici pripadajuće ideje.
Dok učiš nove vještine, stvari koje su ti prije izgledale nemoguće mogu postati lakše nego što si mislila. Zato je važno redovito revidirati svoje ideje i vidjeti što se još da učiniti s njima što ti ranije nije palo na pamet.
Neke svoje dokumente i mape možeš podijeliti s ljudima kojima vjeruješ i tražiti da daju svoje mišljenje o njima, a zatim možeš nastaviti razvijati svoju ideju.
Tvoje ideje su vrijedne pažnje
Svi vrijedni projekti započinju idejom, no neke ideje na prvi pogled ne djeluju kao nešto posebno. Ponekad ideja prođe višestruku transformaciju prije nego postane realizirana u potpuno drugačijem obliku od prvotne zamisli.
Koliko god se tvoje ideje činile skromne, one su vrijedne bilježenja i razmišljanja o njima. Nemoj ih ignorirati i gurati u zapećak. Nikad ne znaš koja od njih bi ti mogla donijeti veselje, ispunjenje i uspjeh.
Za više informacija o kreativnom procesu, kako nastaju ideje i kako ih potaknuti, pročitaj članak: Kako nastaju kreativne ideje?
