Odakle dolazi inspiracija? Kako potaknuti sebe ili druge na osmišljavanje kreativnih ideja? Ovo su neka od najčešćih pitanja koja kreativcima i kreativkama postavljaju novinari, polaznici radionica i zainteresirana publika. Što se zaista nalazi iza tog misterioznog fenomena?
Ne mogu dati odgovore na ova pitanja u ime svih kreativnih ljudi na svijetu, no mogu podijeliti svoje iskustvo.
Mit o munji inspiracije
Trenutno radim na svojoj novoj knjizi o kreativnosti. (O čemu drugom?) Iako još nije ni objavljena, već me sada ljudi pitaju kako sam došla do ideje za tu knjigu. Romantičan odgovor na to pitanje zvučao bi ovako:
Jednog popodneva početkom srpnja sjedila sam na terasi s otvorenom bilježnicom i nalivperom zapisala na vrhu prazne stranice pitanje: “Što podučavati?”
Nakon toga napisala sam nekoliko stvari koje ne želim podučavati – slikarske tehnike, metode osmišljavanja novih ideja i tome slično. Ispod svega toga napisala sam: “Što preostaje?”
Ispod naslova “Podučavanje primjerom” navela sam osam principa prema kojima stvaram, najbitnije stvari koje sam naučila tijekom svog života o kreativnosti. Tih osam principa kojima sam kasnije dodala i deveti, postali su poglavlja buduće knjige. Odmah sam znala da je to knjiga koju zaista želim napisati.
Cijeli taj proces trajao je možda pola sata.
Ovo je istina. No to nije potpuna istina.
Ova priča zanemaruje činjenicu da sam još tijekom 2013. radila na drugoj knjizi o kreativnim blokadama koju nikada nisam objavila. Zanemaruje i brojne članke koje sam napisala, što ovdje na Kreativnoj, što na mojoj engleskoj stranici. Također zanemaruje godine i godine bilješki u bilježnicama i dnevnicima o vlastitom stvaralačkom procesu i navici, kroz koje sam pokušavala pronaći rješenja za svoje kreativne blokade i izazove.
Zanemaruje i brojne razgovore s prijateljicama i kolegicama kreativkama o njihovim problemima te savjete koje smo jedne drugima dale. Zanemaruje seanse s dvjema psihoterapeutkinjama koje su mi u trenucima sumnje i preispitivanja pružile objektivniji pogled i tako mi pomogle mi da se oslobodim društveno nametnutih pritisaka i tereta te još više prigrlim istine o kreativnosti koje se na tržištu rada zanemaruju.

Priča o tome kako mi je ideja “pala u krilo” dok sam sjedila na terasi i razmišljala o tome što podučavati zvuči baš mitski. Muza Kaliopa odlučila mi se pridružiti u sjeni vinove loze i donijela mi dar. Božica Sarasvati me blagoslovila. Stigao mi je “download” iz Akaše. Pogodila me munja inspiracije. Puf! i eto ideje za knjigu.
No to ne pruža odgovor na pitanje kako zaista nastaju ideje?
Što ako sjedim i čekam i ne dogodi se ništa? Jesu li me Kaliopa, Sarasvati i Akaša napustili? Moram li uopće vjerovati u postojanje Kaliope, Sarasvati, Akaše, ili nekog drugog natprirodnog izvora inspiracije?
Kreativni proces ne počinje idejom
Kreativni proces sastoji se od više faza, od kojih nisu sve vidljive izvana. Mnogi pogrešno misle da je trenutak kad nas udari munja inspiracije početak kreativnog procesa i zato se toliko fiksiraju na pitanje “A kako ti dobivaš ideje?” misleći da postoji neki trik.
Ideje, kao ni plodovi voćke, ne nastaju u trenutku. Puf! i tamo gdje prije nije bilo ploda, sada je zrela smokva ili jabuka. Možda u nekoj bajci, ali ne u stvarnom životu. Voće raste polako, tjednima: od sićušnog zametka, preko vidljivog ali još uvijek zelenog i nejestivog ploda, do nabubrenog zrelog voća koje miriše i poziva nas da ga uberemo. Ako dovoljno dugo sjedimo pod stablom, taj će nam zreli plod doslovno pasti u krilo, kao što je prema legendi pao Isaacu Newtonu.
I idejama je potrebno vrijeme da sazriju i taj proces ne možemo požuriti. Tek kada je ideja spremna, dogodi se “aha” trenutak i možemo je ubrati i od nje učiniti nešto opipljivo.
Ne možemo početak kreativnog procesa mjeriti od trenutka kada dobijemo ideju. Prije te ideje postojalo je nešto drugo: klica, zametak, neko drugo počelo od kojeg je ona nastala. Gdje je onda pravi početak?
Kreativni proces je rijetko kada linearan i jasan, no kada bismo ga već morali linearno prikazati, izgledao bi ovako nekako:

1. Inkubacija
Period koji prethodi ideji uključuje mnogo istraživanja, razmišljanja, čitanja, gledanja dokumentaraca, posjećivanja galerija ili koncerata, gledanja kroz prozor, pijenja čaja, šetnji prirodom… Nama i drugima može se činiti kao da ne radimo ništa. No inkubacija je ključan dio kreativnog procesa.
U ovom periodu prikupljamo utiske iz života ili iz literature. Možda znamo točno što tražimo jer smo si već zadali zadatak, ali najčešće nemamo pojma. Prikupljamo sve što nas zanima, vjerujući da će kasnije sve imati nekog smisla. Ili još bolje, prikupljamo utiske bez razmišljanja o onome što slijedi. Prisutni smo u trenutku ne opterećujući se željama i ambicijama. Vjerujemo da će se dogoditi ono što se treba dogoditi kad za to bude povoljan trenutak.
Inkubacija može trajati danima, tjednima, mjesecima ili godinama. To nam stvara nelagodu jer ne možemo unaprijed znati koliko će dugo trajati. Možda sutra dobijem ideju, možda ne. No ako se počnem oko toga previše brinuti, mogu naštetiti svom kreativnom procesu. Ono što je vrijedno ne treba požurivati. No ako baš moraš ubrzati proces jer imaš rok, kreni prikupljati što više utisaka. Izađi iz kuće i prošeći prirodom, ili posudi toranj knjiga iz knjižnice i udubi se u proučavanje. Poslušaj mnogo inspirativne glazbe.
U jednom ćeš trenutku osjetiti da ti je dosta. Prikupila si sve što ti je potrebno, a sada trebaš dozvoliti svojoj podsvijesti da probavi utiske, stvori nove poveznice između naočigled nepovezanih elemenata i obavijesti te kada je ideja spremna.
2. Nadahnuće
Vjerojatno najuzbudljiviji trenutak je onaj kada nam padne ideja na pamet. Prati je osjećaj euforije i povišena fizička energija. Može nam se dogoditi za radnim stolom, ali češće se događa na nezgodnim mjestima: za volanom automobila ili u autobusu, pod tušem, ili dok ležimo u krevetu pokušavajući zaspati. (Mojem mozgu je ovo omiljeni trenutak za ideje.) Dobro je odmah zabilježiti ideju na papirić ili u mobilni telefon jer je tako iznenadne neočekivane ideje vrlo lako zaboraviti.
Početna iskra može privući cijelu lavinu ideja za projekt tako da naša vizija poprima jasniji oblik i krećemo stvarati planove kako je provesti u djelo.
3. Stvaranje
Faza stvaranja u užem smislu počinje u trenutku kada ideji krenemo pridavati vidljivi oblik. U početku to izgleda vrlo sirovo, ali kako vrijeme odmiče tako naša kreacija počinje sve više ličiti na viziju koja nas je nadahnula. Možda nikada neće biti identična viziji koju smo imali, možda će biti nesavršena, no svejedno na to možemo biti ponosni.
4. Završetak kreativnog procesa
U jednom ćemo trenutku odlučiti da je gotovo, zato što mi tako mislimo ili zato što je došao rok da pokažemo drugima što smo stvorili. Možda se tom djelu kasnije vratimo i doradimo ga jer smo u međuvremenu dobili ideje kako ga poboljšati. Možda je priroda djela da se kontinuirano razvija i ne postoji stvaran završetak, ali postoji trenutak kada je rad “dovoljno dobar” da bismo ga smatrali gotovim.
Postoji li neki brži način?
Može li se potaknuti stvaranje ideja kada nam zaista treba?
Jedini način za ubrzavanje procesa stvaranja ideja za koji ja znam je redovito treniranje. Nerazumno je očekivati od nekoga tko nikada ne trči da će uspjeti pobijediti na utrci. Ako želiš moći brzo trčati, trebaš redovito vježbati trčanje. To nitko ne dovodi u pitanje.
Nažalost, neki misle da je koristeći metode za stvaranje ideja (na primjer design thinking, šest šešira i slično) moguće dobiti natprosječne rezultate od zakržljalih mozgova koji to inače nikada ne rade. Imam lošu vijest. Metode same za sebe neće postići ništa ako ih sami korisnici ne vježbaju redovito.
Svaka osoba koja želi biti u stanju stvarati ideje po narudžbi klijenata treba se za to dugo vremena pripremati. Talent nije dovoljan, bitna je redovita praksa.
Kada podučavam buduće dizajnere kako osmisliti ideje za logotip, savjetujem im da redovito igraju Pictionary jer je to zaista izvrsna igra za sve koji žele naučiti kako brzo i ekonomično prikazati apstraktne koncepte. U Pictionaryju nije bitno tko zna lijepo crtati, već tko brzo razmišlja i vizualizira. To je također bitno kada klijenti plaćaju dizajnerima da u roku od nekoliko tjedana osmisle originalan logotip. Možeš vježbati čak i ako nemaš službenu igru, treba ti samo:
- Game Word Generator
- Aplikacija za štopanje 1 minute
- Papir
- Bilo kakva pisaljka
Poduzetnik James Altucher preporuča svima koji žele ojačati svoje sposobnosti osmišljavanja ideja da svaki dan napišu 10 ideja za neki proizvod ili rješenje problema u roku od 3 minute. On tvrdi da nekoliko mjeseci ove vježbe dovodi do natprosječnih sposobnosti inovacije. Ne mogu to potvrditi jer nisam bila dovoljno strpljiva da to osobno isprobam, ali u teoriji je slično kao moj Pictionary pa vjerujem da ima nešto u tome.
Mitovi zvuče privlačno, ali stvarnost je mnogo dosadnija
Ako vjerujemo u mitove o kreativnosti, mislimo da su drugi ljudi nadareni, ali nama to nije suđeno.
Ako vjerujemo u mitove o ideji koja dolazi kao munja iz vedra neba, mislimo da postoje tehnike koje će nam omogućiti da dobijemo prave ideje u pravom trenutku i da je glavni razlog zašto nama ideje ne dolaze taj što nas nitko nije naučio tim tehnikama.
Stvarnost stvaralaštva nije tako romantična. Iza svake “iznenadne” briljantne ideje su godine prikupljanja utisaka i inkubacije. Prije svakog proboja, autori(ce) prolaze kroz krize sumnje u vlastite sposobnosti. To javnost ne vidi pa zato mistificira kreativni proces i pridaje mu obilježja nadnaravnog, što ne koristi nikome.
Ako se mene pita što je potrebno za dobru ideju, ovo je moj odgovor:
- Slobodno vrijeme za dokolicu i opuštanje uma od svakodnevice kako bi se on otvorio za šire mogućnosti.
- Znatiželja koja nas zove da čitamo, istražujemo i promatramo svijet oko sebe.
- Samosvjesnost koja nam omogućava da interpretiramo svoja iskustva i izrazimo svoj jedinstveni pogled na svijet.
- Strpljenje i vjera da će naše ideje sazrijeti kada budu spremne za ubiranje, što će nam omogućiti da uživamo u periodu inkubacije umjesto da se brinemo.
Znam da ovaj odgovor nije seksi. Vjeruj mi, svakodnevica stvaralačkog života nije seksi. Prilično je obična.
No ako baš želiš nešto brzo i magično, upali svijeću i uputi zaziv hinduističkoj božici stvaralaštva Sarasvati… ne može škoditi : )