Vizualni dnevnik (eng. visual journal, creative journal) je bilježnica koju ispunjavamo tekstovima, crtežima, fotografijama, izrescima iz časopisa i drugim elementima kako bi dokumentirali svoje misli, emocije, okolinu, želje i planove.
Vizualni dnevnik sam ranije spomenula kao jedan od vizualnih alata za inspiraciju, motivaciju i rješavanje problema.
Ova metoda bilježenja informacija prikladna je za svih, bez obzira na talent i iskustvo. Za razliku od pisanog dnevnika čije stranice na prvi pogled izgledaju monotono, vizualni dnevnik svojim bojama, slikama i teksturama izgleda privlačno i poziva nas na ponovno listanje i proučavanje.
Zašto voditi vizualni dnevnik?
Ovo su samo neke od prednosti vođenja dnevnika općenito, a posebno onih vizualnih.
Pristupačna metoda kreativnog izražavanja
Mnogi ljudi bježe od pisanja, crtanja, slikanja, fotografije i drugih umjetničkih tehnika jer smatraju da nisu dovoljno kreativni. Jedan od mitova o kreativnosti je da je stvaralaštvo samo za “posebne” ljude.
Ako i ti zazireš od prazne stranice, bilježenje svakodnevice izuzetno je jednostavan način da prevaziđeš taj strah. Ne moraš izmišljati zanimljive motive i priče – samo trebaš primijetiti ono što te okružuje. Pisanje dnevnika metoda je koju podučavaju brojni učitelji kreativnog pisanja i zaista funkcionira.
Vizualni dnevnik je vrijedna kreativna praksa sama za sebe, ali može biti i put prema drugim stvaralačkim tehnikama.
Omogućava nam da svakodnevno budemo u doticaju sa svojim stvarnim željama i osjećajima
Kao i pisani dnevnik, vizualni dnevnik nas potiče da bilježimo ono što mislimo i osjećamo u trenutku – bilo to ugodno ili neugodno. U njemu možemo biti iskreni i s njime podijeliti sve ono što se ne usuđujemo podijeliti s drugim ljudima.
Uz pomoć vizualnih alata (fotografija, crteža) možemo se koristiti simbolima i “šiframa” čije je značenje jasno samo nama. Ako naš dnevnik i padne u pogrešne ruke, neupućenim čitateljima to ionako neće puno značiti.
Uspomene i bitni uvidi ostaju zabilježeni za budućnost
Svatko od nas ima iskustva i ideje koje vrijedi zabilježiti. Prvenstveno zbog sebe, da bi se kasnije prisjetili stvari koje smo znali i zaboravili. Iako nam se naše misli ne čine tako posebnima u trenutku, kasnije nas mogu iznenaditi i oduševiti.
Vrijedi bilježiti naša iskustva i da bismo ih podijelili s drugim ljudima – prijateljima, djecom, unucima ili čak potpunim strancima. Probrani i uređeni dnevnički zapisi često postaju sadržaj knjiga, filmova, pjesama, crteža, blogova, videa i drugih medija.
Možemo sami sebi u dnevniku ostaviti inspirativne poruke i iznenađenja za budućnost koja će nam dobro doći kad se tome budemo najmanje nadali. Dnevnik može biti specifično posvećen nekom događaju koji želiš posebno upamtiti, kao što je na primjer putovanje.
Pomaže nam uvoditi i održavati pozitivne navike
Ljudi često na početku godine ili oko “okruglih” rođendana odlučuju poraditi na sebi. Želimo zdravije jesti, više vježbati, više čitati, više meditirati, manje gledati TV, manje kupovati, manje psovati, prestati pušiti…
Ako svoje zapisane odluke često imamo pred očima, više smo motivirani da ih se pridržavamo. Uz odluke možeš imati sustav za praćenje, npr. mali kalendar u koji ćeš stavljati kvačice za svaki dan kad si se uspješno držala odluke.
Ako ne uspiješ održati pozitivnu naviku ili prekinuti destruktivnu naviku, možeš pisati o tom iskustvu i pokušati prepoznati čimbenike koji ti otežavaju ili olakšavaju promjenu ponašanja. Umjesto da si predbacuješ svoj neuspjeh, pristupi ovom procesu sa znatiželjom i bez osuđivanja.
Redovito čitanje prethodnih zapisa omogućava uočavanje uzoraka
Jedna od najvećih frustracija koje sam primjetila kod sebe je da konstantno pišem o istim problemima. Otrežnjujuća je spoznaja shvatiti da se uglavnom borimo s uvijek istim izazovima i ponavljamo iste greške.
Praćenje uzoraka omogućuje nam da prekinemo začarani krug:
- U jednom nam trenutku dosadi lamentiranje uvijek o istome i shvatimo da moramo uvesti konkretne promjene.
- U problemima se nekad skrivaju gotova rješenja koja samo trebamo znati prepoznati. Što više detalja znamo o svojim sklonostima prema destruktivnom ponašanju, to ćemo lakše uočiti potencijalna rješenja.
- U stanju smo prepoznati začetak neželjene situacije prije nego se potpuno razvije, jer pamtimo prethodne slične situacije.
Pronalazimo rješenja za svakodnevne probleme
Ako nas muči problem u osobnom ili poslovnom životu, umjesto da o njemu razmišljamo do iznemoglosti, možemo ga predočiti na papiru. Za početak možemo početi sa poticajnim pitanjem (eng. prompt) koje nas navodi da svoj problem definiramo i opišemo, te da pronađemo kreativne ideje. Primjeri pitanja mogu biti:
- Kako mogu s malo novaca preurediti dnevni boravak da izgleda ugodnije?
- Što trebam naučiti da bih uspjela ove godine ostvariti svoj cilj [napiši cilj]?
- Kako se osjećam u vezi situacije X? Što sve mogu učiniti da osjećam bolje?
Sam čin postavljanja pitanja već pokreće zanimljive procese. Zapiši sve odgovore koji ti padnu na pamet, koliko god na prvu se činili blesavi. Piši 5–10 minuta, ili dulje ako ti dobro ide. Možda će većina rečenica zvučati beskorisno i kao da se vrtiš u krug, ali dovoljna je jedna ključna misao koja će te inspirirati na neki smjer koji još nisi isprobala.
Pomaže nam održavati fokus i motivaciju
Dugotrajni projekti izazov su za mnoge ljude jer se susrećemo s preprekama, manjkom vremena i ostajemo bez motivacije koja nas je gurala u početku. Vođenjem dnevnika za određeni projekt možemo pratiti napredak i, kao i kod metode rješavanja problema, pronalaziti načine da prevaziđemo blokade.
Kada sam pisala svoju knjigu “The Human Centered Brand”, imala sam malu bilježnicu posvećenu tom projektu (iako sam koristila i digitalne alate). U nju zapisivala planove, mentalne mape, natuknice, koliko riječi sam koji dan napisala i zašto toliko puno ili malo. Tako sam mogla pratiti jesam li produktivnija ujutro ili poslijepodne, ide li mi bolje ako pišem u kraćim periodima ili duljim… U tom sam istom dnevniku skicirala i ideje za naslovnicu i ilustracije.
Preporučam ovu metodu svima koji rade na ambicioznom projektu za posao, fakultet, ili osobni razvoj. Iako ove bilješke mogu biti dio svakodnevnog dnevnika, zbog lakše organizacije bolje je imati zasebnu bilježnicu za jedan veliki projekt, ili više povezanih manjih projekata.
Proces prenošenja misli na papir ima terapeutski efekt
Bilježenje nam daje mogućnost da se suočimo s nepoželjnim sadržajima na siguran način. Art terapija je široko prihvaćena metoda psihoterapije koja se već dugi niz godina koristi u radu s djecom i odraslima.
Ponekad je samo potrebno ispuhati se da bi se nakon toga osjećali bolje. Umjesto da vičemo na ukućane ili gnjavimo prijatelje s prepričavanjem uvijek istih frustracija, možemo ih izbaciti na papir. Mi smo svoju misiju ispuhivanja ispunili, a nikoga pri tome nismo povrijedili.
S druge strane, ako imamo duboki problem koji želimo riješiti i nismo sigurni kako, možemo urodniti u njega tako da raspišemo njegova obilježja u dnevnik te lijepimo ili crtamo slike koje nas na njega asociraju ili koje nam dolaze kao odgovor na taj problem. Na taj način izbacujemo na papir sadržaje iz podsvijesti do kojih je teže doći kroz razgovor s drugim ljudima.
Bilježimo i čuvamo inspiraciju za kreativne projekte na jednom mjestu
Ako se baviš kreativnim poslom ili hobijem, vizualni dnevnik može postati spremište i izvor ideja za tvoje buduće kreacije. U dnevniku možemo prikupljati radove drugih slikara, dizajnera ili pjesnika koji su nas oduševili. Možemo u njega spremiti slike ili reklamne materijele koji na sebi imaju detalje koji nam se izrazito sviđaju: paletu boja, teksture, oblikovanje teksta, stil ilustracije, itd.
Također u njega možemo bilježiti vlastite ideje kad god nam padnu na pamet. Zbog toga je osobito važno uvijek imati dnevnik pri ruci, kako bismo u njega mogli zabilježiti ideje i ako nismo kod kuće. Ako zi zaboravila ponijeti dnevnik sa sobom, možeš zabilježiti ideju na bilo koji papir koji ti se nađe pri ruci i kasnije ga zalijepiti ili umetnuti u dnevnik.
Planiramo budućnost na zanimljiv način
Nisam ljubiteljica planera i više volim običnu praznu bilježnicu koju mogu prilagoditi svojim potrebama. Popularan način vizualnog planiranja je tzv. bullet journal koji izgleda uredno i atraktivno i omogućava svakome da ga primijeni na način koji im najbolje odgovara.
Klasični suhoparni planeri mogu postati zanimljiviji ako ih ukrasiš slikama, naljepnicama, šarenim papirićima, pečatima i drugim atraktivnim detaljima koji će te podsjetiti na emotivnu kvalitetu tvojih ciljeva, a ne samo intelektualnu. Za ljude koji ne razmišljaju linearno i imaju problema s uklapanjem u ladice modernog života, doza vizualnog kaosa u planeru/dnevniku može pomoći da se osjećamo opuštenije i “u svom elementu” dok izvana pokušavamo ostaviti dojam odgovornih, odraslih ljudi.
Često imam problem s time da zapisujem planove, ali kasnije uopće ne gledam što sam zapisala. Povremeno dodavanje vizualnih sadržaja u dnevnik “tjera” me da ponovno gledam u plan na koji bih inače potpuno zaboravila. Ako nemaš tih problema – super, no nekima od nas ovakvi kreativni trikovi su jedini način da se držimo svojih planova.
Kako započeti s vođenjem vizualnog dnevnika?
Za početak nam je potrebna bilježnica i pisaljka (olovka, nalivpero, kemijska olovka, flomaster…) Ako već kod kuće imaš neiskorišteni rokovnik, to je dobro za početak. Može biti sa spiralnim ili tvrdim uvezom, s linijama, kvadratićima ili praznih stranica… Ja najviše volim bilježnice bez linija, no mogu raditi na bilo čemu što mi se nađe pri ruci. Možeš koristiti i svoj uobičajeni rokovnik za ovu namjenu, ako ti u njemu ostane dovoljno mjesta za dodavanje teksta i slika.
Za pisanje ti treba barem jedna pisaljka kakvu i inače koristiš. Dvije pisaljke u različitim bojama, ili jedna od onih višebojnih penkala koje smo voljeli kao djeca, daju mogućnost zanimljivijih i bolje organiziranih bilješki.
Još jedan alat koji će ti koristiti je tubica/stick školskog ljepila ili ukrasna ljepljiva traka (tzw. washi tape) koji nam služe za lijepljenje slika i izrezaka u dnevnik.
Imamo li sve na okupu? Super, krenimo.
Recimo da je nedjelja ujutro, sjediš sa šalicom kave i želiš zabilježiti najzanimljivije događaje iz prethodnog tjedna. Možeš jednostavno pisati rečenice koje opisuju događaje, kao u običnom dnevniku – to je sasvim u redu. No kako bismo to mogli malo začiniti?
Recimo da si bila na koncertu s prijateljima, ili u muzeju ili zoološkom vrtu s obitelji. Vjerojatno još uvijek u torbici imaš iskorištenu ulaznicu. Umjesto da je baciš u smeće ili gurneš u neku ladicu gdje će ostati do idućeg desetljeća, zalijepi je u dnevnik. Nemoj previše razmišljati gdje ćeš je zalijepiti, brzina je ovdje bitnija. Kako si se provela? Zapiši u kratkim crtama u prostor pored ulaznice s kime si bila i što si doživjela. To je to!
Imala si naporan i frustrirajuć tjedan? Nacrtaj tužnog smajlića i napiši što te muči. Možeš zalijepiti pored toga komadić omota od čokolade koju si pojela za utjehu.
Imala si super uspješan tjedan? Nacrtaj mali pehar ili medalju.
Osim tjednog pregleda, možeš bilježiti stvari u trenutku dok se događaju, npr. dok si na putovanju ili izletu. Možeš nositi svoj dnevnik svuda sa sobom i iskoristiti trenutke predaha da bi nešto nažvrljala u njega, umjesto da koristiš pauze na gledanje u mobitel.
Možeš zabilježiti trenutke s dragim ljudima tako da im dozvoliš da oni nešto napišu ili nacrtaju u tvoj dnevnik, kao što smo nekad radili u spomenare!
Napredne tehnike
Isprobala si voditi vizualni dnevnik i svidjelo ti se? Evo još nekih mogućnosti koje možeš isprobati.
Fotografije
U svoj dnevnik možeš lijepiti vlastite ili tuđe fotografije. Ako imaš printer, fotografije s mobitela možeš prebaciti na računalo i isprintati u manjoj veličini kako bi stale u dnevnik. Ako nemaš, možeš u Wordu složiti 4-6 fotografija na jedan list papira i u kopirnici ih isprintati u boji, što nije preskupo. (Savjet: u postavkama stranice u Wordu postavi margine stranice na 0cm kako bi imala što više mjesta za fotografije.)
Fotografije također možeš izrezati iz starih časopisa i kataloga – bilo što što te inspirira! Prije nego baciš u smeće ambalažu ili reklame, provjeri da li se među njima nalaze slike koje ti se sviđaju i spremi ih za kasnije.
Vjerojatno će ti trebati neko mjesto gdje ćeš čuvati sve isprintane fotografije i izreske. U papirnicama se mogu naći plastični fascikli u obliku koverti ili oni nešto veći kartonski, sa elastičnom gumom.
Crtanje i slikanje
Crtanje i slikanje nije samo za deklarirane umjetnike. Svatko se može okušati u tome, a s redovnom vježbom svi postajemo bolji. Dnevnik služi samo nama i naše kreacije ne moraju izgledati “ispravno” i “lijepo” jer ih ne moramo nikome pokazivati.
Crtati možemo s istim alatom s kojim i pišemo, ili možemo nabaviti posebne crtaće alate. Ovo su neki koje ja koristim:
- Nalivpero
- Tanki vodootporni crni flomaster (eng. fineliner)
- Pentel Pocket brush pen
- Gel kemijske u raznim bojama
- Drvene bojice (obične i topive u vodi)
- Vodene boje
- Tempera
- Akrilne boje
- Vodootporni markeri
Za neke od ovih alata potreban je kvalitetniji papir, pa je umjesto obične bilježnice bolje kupiti specijalnu crtanku (eng. sketchbook) koja je namijenjena za te alate. Crtanka ne mora biti skupa. Ja volim one s tanjim papirima koje imaju veći broj stranica, pa dulje traju.
Bilo kakav papir moguće je pripremiti za slikanje uz pomoć posebne podloge zvane gesso, koja stvara zaštitni sloj na papiru da se ne bi namočio i raspao. Neke umjetnice koje poznajem na taj način stare časopise i knjige pretvaraju u vizualne dnevnike, što je super metoda reciklaže. Postoji bijeli, crni i prozirni gesso.
Umjesto crtanja figurativnih motiva, možeš jednostavno crtkati. Ako to još nisi probala, u ovom članku možeš naći savjete kako crtkati. Ja najviše volim uzorcima i vijugicama ukrašavati rubove stranice dnevnika ili uokviriti važne ideje.
Džepovi za prikupljanje materijala
Ponekad nemamo vremena lijepiti izreske, ili možda niti ne želimo, pa nam džepići pomažu sačuvati ih da se ne pogube.
Neke bilježnice već dolaze sa džepićem na stražnjoj korici, no čak i ako ga tvoj dnevnik nema, lako ga je napraviti. Najjednostavniji način je zalijepiti kovertu na stranicu ili korice.
Evo malo drugačijeg procesa koji ja koristim za dodavanje džepića na unutrašnju stranu korica, ili na bilo koju stranicu dnevnika. Ova mi se metoda sviđa jer imam zalihu razglednica koje želim iskoristiti.
Potrebni su ti:
- Razglednica ili drugi tvrđi komad papira
- Široka ljepljiva traka (selotejp ili krep traka)
- Škare
Odreži ljepljivu traku da bude otprilike jednake duljine kao bočni rub razglednice. Okreni razglednicu stražnjom stranom prema sebi i zalijepi traku preko lijevog ili desnog ruba (ovisno na koju ćeš je stranu dnevnika zalijepiti) tako da pola širine trake viri preko. Postavi razglednicu tik do ruba stranice dnevnika na koju ćeš je zalijepiti, tako da ljepljiva traka prelazi preko stranice pa prstom zapeglaj traku da je pričvrstiš.
Odreži traku duljine jednake širini razglednice i zalijepi je na donji rub razglednice, tako da polovica trake viri preko ruba. Preklopi prstima traku natrag prema razglednici tako da je ljepljivi rub okrenut prema tebi.
Držeći prstom traku na mjestu, pažljivo preokreni razglednicu prema dnevniku i izvuci prst, pa zapeglaj donji dio razglednice tako da se traka zalijepi za dnevnik.
Džep je sada spreman za čuvanje papira i koječega!
Naljepnice
U papirnicama se pored školskog pribora mogu naći slatke naljepnice kojima možeš označiti značajne događaje ili unijeti malo boje u svoj dan. Tko kaže da su odrasli ljudi prestari za to?
Pečati
Za one nesklone crtanju, pečati mogu stvoriti vizualno zanimljive detalje u dnevniku. Pečate s raznim motivima moguće je pronaći u papirnicama i specijaliziranim trgovinama s umjetničkim priborom. Također se mogu kupiti i tinte raznih boja, ali pečat otisnut u crnoj boji lako je obojiti drvenim bojicama.
Nažalost kod nas ih rijetko viđam, no u stranim trgovinama mogu se kupiti setovi pečata s abecedom i brojevima, što može rezultirati s vrlo atraktivnim izgledom stranica.
Oni vještiji mogu sami dizajnirati originalne pečate od spužve, gumice za brisanje, ili linoleuma.
Obojena podloga
Ako ti dosadi bjelina papira, možeš razmazati malo boje po papiru i zatim pisati, crtati i lijepiti slike po obojenoj podlozi. Za ovo su najbolje vodene i akrilne (mat) boje koje se trebaju nanijeti u što tanjem sloju kako bi dalje mogla pisati po njima.
Nakon što se stranica u potpunosti osuši, po takvoj podlozi možeš pisati tankim flomasterima, kemijskim ili gel olovkama u raznim bojama – čak i u bijeloj, zlatnoj, srebrnoj… Meni je pisanje bijelom gel-kemijskom po tamnoj podlozi najdraže.
Umjesto da cijela stranica bude u jednoj boji, možeš više područja obojiti različitim bojama.
Kolaž
Kolaž je lijepljenje elemenata iz različitih izvora kako bi od njih stvorili jednu zanimljivu sliku ili kompoziciju. Lijepljenje fotografija i ulaznica već se računa kao kolaž, ali osim toga u dnevnik možeš lijepiti i:
- Naslove i citate iz časopisa
- Novinske članke
- Inspirativne poruke
- Ilustracije iz knjiga
- Ukrasni papir
- Ukrasne vrpce
- Ljepljive papiriće (eng. post-it)
- Prešano cvijeće i lišće
- Etikete
- Papir u boji izrezan u obliku kruga, zvijezde, slova itd.
- Stranice starih knjiga
- Dječje crteže
- Komadiće tekstila i čipke
- Turističke mape
- Dijelove papirnate ambalaže
- Dijelove starih pisama, bilješki, popisa, itd.
- Pošarani papir ili papir zamrljan bojom (npr. korišten kao zaštita kod drugih kreativnih projekata)
- Razglednice i čestitke
- Koverte
- Oznake za knjige (eng. bookmark)
- Sitne predmete od plastike, kartona, metala..
Bilo što dovoljno tanko da se dnevnik i dalje može normalno zatvoriti interesantan je materijal za kolažiranje.
Rad u slojevima
Osim što možemo slagati elemente jedne pored drugih, možemo ih polagati i jedne preko drugih i tako prekrivati određene dijelove stranice. Finalni izgled ove tehnike je vrlo atraktivan.
Najčešće koristim ovu tehniku kad želim prekriti napisane tekstove koji mi nisu bitni ili su mi služili samo za razbistravanje uma. Preko teksta mogu nanijeti sloj boje, zalijepiti papiriće, ili nacrtati sliku koja djelomično prekriva tekst. Ovu tehniku najčešće koristim u kombinaciji s crtkanjem i na taj način štedim papir.
Neke su boje prozirne pa ih možemo nanositi preko slika i teksta te i dalje očuvati njihovu čitljivost, ali će imati pomalo mističan efekt. Tempere su neprozirne, vodene boje su prozirne, a akrilne boje mogu biti prozirne ili neprozirne – ovo je često označeno na pakiranju. (U pravilu je bijela boja neprozirna, a kromatske (šarene) boje su prozirne, osim ako nije drugačije navedeno.)
Ako namjeravaš preko teksta nanositi akrilne ili vodene boje piši s vodootpornim pisaljkama, jer će se u protivnom kod nanošenja boje tekst razmrljati.
Ukrašavanje korica
Jedan od načina da svoj vizualni dnevnik potpuno prilagodiš sebi je oslikavanje ili oblačenje korica na način koji odgovara tvome stilu. Iako se mogu kupiti brojni rokovnici i bilježnice lijepih korica, ono što sami napravimo za nas ima veću vrijednost.
Korice možeš presvući u tkaninu sa lijepim uzorkom ili ukrasni papir, oblijepiti ih fotografijama i naljepnicama, ili po njima crtati i slikati bojama i vodootpornim flomasterima.
Nemoj se previše opterećivati tehnikama ako tek počinješ – tvoj će se vizualni dnevnik s vremenom razvijati i osim ovih, vjerojatno ćeš razviti i neke vlastite tehnike koje su jedinstvene za tebe.
Ako želiš još malo inspiracije da te potakne, potraži na instagramu hashtag #visualjournal, ili pogledaj nekoliko YouTube videa sa primjerima vizualnih dnevnika. Svaki od njih je drugačiji i govori nam ponešto o osobama koje su ih stvorile.
